Pisanje planova i priprema za početnike

Malo toga je onoliko lako kao što izgleda. Kao učenici smo mislili da je lako održati čas, a i danas, ako posmatramo neke kolege na oglednom času, učini nam se kao da samo dođu i elegantno sprovedu učenike, bez napora, do cilja. Ali znamo da iza tih 45 minuta sjajnog časa stoji bar 45 minuta fokusirane pripreme.

Kao nastavnik na početku svoje karijere, želite sve i to odmah, i to je sasvim prirodno. Ali u sudaru sa realnošću shvatite da će biti teško na jednom času raditi na svim veštinama koje će učenicima trebati, da nećete moći da im date vremena za razmišljanje, a o diskusiji i da ne govorimo. question-mark-sign-2

Zato je planiranje prva tema o kojoj pišemo kao osnovnoj veštini nastavnika u našoj Bazi znanja.

Iako dobrih planova ima koliko i dobrih nastavnika, postoje i neki opšti kriterijumi. Da li vam je škola propisala neki format?

Ministarstvo prosvete ne propisuje formu, ali se od nastavnika zahteva da ima godišnji i mesečni plan, kao i dnevne pripreme.

Većina nastavnika početnika se za ovo prvo oslanja na akreditovane udžbenike i pripremljene planove i pripreme izdavača, da bi se kasnije osamostalila.

Kakav god plan ili pripremu pišete, trebalo bi da imate u vidu sledeće:

Pisana priprema je kao recept

Matthew Ray, kolega iz Njujorka, u ovom videu lepo objašnjava sličnost sa kuvanjem. Svaki sastojak je važan, mera je važna, oni koji će jesti taj kolač su najvažniji. Da li im je ono što ćete im ponuditi po meri, po ukusu, bez suvišnih sastojaka?

Da li sakupljate recepte? Samo svoje ili i od drugih kuvara? Da li su vam jela raznovrsna, ili pravite isključivo čokoladne mafine?

Priprema nije bogomdana

Ono što radite može da sačeka dok pokažete detetu dugu, ali duga neće da čeka dok ne završite sa poslom.  – Patricia Clafford

Ako ne ide, promena je ne samo dozvoljena, već i preporučljiva. Ono što vidite, čujete ili primetite u razredu mora da bude povezano sa onim što učite. Nekada smo previše fokusirani na plan, pa prestajemo da podučavamo učenike i prelazimo na predavanje lekcije a to su dve potpuno različite stvari.

Ovo posebno važi za planove koje pišete unapred, za duži vremenski period. Godišnji plan se, na primer, piše u avgustu, kada još uvek ne poznajete učenike koje vam dolaze njihove osobine, navike, interesovanja, ni predznanje, a sve ovo značajno utiče na to šta ćete i kojom brzinom moći da obrađujete na časovima. Tako da je plan koji pišete okviran, a sa iskustvom će biti malo precizniji.

Planiranje u rikvercplanning-620299_960_720

Znamo da je teško snaći se u terminologiji: ciljevi, ishodi, standardi, korelacije, veštine, nastavne metode, tehnike učenja i dr.

Bavićemo se ovim pojmovima nekom narednom prilikom, a za danas je važna razlika između ciljeva i ishoda, gde je cilj ono što želimo da postignemo (namera), a ishod merljivi rezultat onoga šta je učenik zaista usvojio.

Najbolje je da, kada razmišljate o svom planu ili pripremi, imate u glavi ishode, dakle ono što je važno da učenik nauči, a da onda razmišljate unazad, od ishoda i kako ćete ih proceniti (tokom časa i na kraju časa), preko vođenih diskusija i obrade, sve do uvoda u novo gradivo na početku časa.

Pitanja koja možete sebi postaviti:

  • Šta je glavna tema časa?
  • Šta želim da učenici savladaju ili unaprede? Koje ideje, koje informacije, koje veštine?
  • Šta želim da učenici mogu da primene/urade do kraja časa?
  • Da li je to što sam zamislio potrebno i za život van škole, ili za neki drugi predmet?
  • Koje bi aktivnosti pomogle u ostvarivanju cilja, a da odgovaraju ovim učenicima?
  • Ako ne bude dovoljno vremena, šta može da se preskoči, a šta ne jer je ključno?
  • Ako bude viška vremena (retko, ali desi se), koju aktivnost bismo mogli da uradimo?
  • Kako ću na početku časa ustanoviti da li učenici imaju predznanja ili neke ideje o temi koju obrađujemo?
  • Kako ću tokom časa ustanoviti da li učenici postižu cilj? A kako na kraju časa?
  • Kako je najbolje uvesti ovu temu? Kojim primerom mogu da je približim učenicima?
  • Kako ću ih uključiti da razmišljaju i učestvuju?
  • Koja pitanja ću postaviti (za motivaciju i za proveru razumevanja)?
  • Da li mogu da urade nešto praktično, da pokažu da su razumeli?
  • Da li mogu da povežu ovu lekciju sa prethodnom? Osećaj kontinuiteta je značajan – možete najaviti sledeću lekciju i objasniti kako se ona uklapa u celinu.

Procena vremena, pa… ima vremena… naučićete

Teško je predvideti koliko će vam vremena biti potrebno i kad znate odeljenje. U mesečnim planovima dodajte čas, čak i dva u početku, na ono što mislite da je realno potrebno za određenu oblast.

Prilagodljivost je ključ

I na času, i posle njega. Vreme uloženo u pisanje plana je pola bačeno ako se posle časa ne vratite planu i doradite ga, dok se još sećate šta je bilo dobro, šta ste izbacili i šta biste mogli da dodate.

Baze planova

Sačuvajte svoje planove da ne biste svaki put počinjali ispočetka. Ako to radite u digitalnom formatu, lako ćete pretragom ključnih reči doći do plana koji vam treba i uštedeti dragoceno vreme.

Da li vam se posebno dopao neki plan? Da li je na času dokazao svoju uspešnost? Možete ga podeliti sa drugim nastavnicima u okviru takmičenja za planove (organizuju ih izdavači akreditovanih udžbenika, Microsoft, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i dr.).SLIKA_1

Nakon svakog od ovih takmičenja, formira se baza planova, pa vas pozivamo da nađete nešto za vaš predmet. Možete ih i kao neke kolege podeliti na svom blogu (kao jedna učiteljica) ili Facebook grupi, kako biste dobili povratnu informaciju i ideje za unapređenje.

Na internetu možete naći mnogo sajtova sa planovima za časove, a većina njih je nastala upravo tako što je nekoliko nastavnika želelo da podeli svoje znanje i trud. Imajte samo u vidu da su oni pravljeni na engleskom jeziku i sa drugim standardima u osnovi, pa da ćete morati da ih prilagodite svojoj učionici.

Kada napišete svoj prvi plan na koji ste ponosni, imaćete osećaj kao da ste sašili najbolju haljinu/odelo za bal. A onda ćete doći u učionicu i lagano, elegantno dovesti učenike do cilja, kao što to samo profesionalac može.

Izvor:

http://www.skolskidnevnik.net/2009/02/i-konacno-plan-toka-casa/

http://www.edutopia.org/blog/planning-best-curriculum-unit-ever-todd-finley

Dodatni izvori:

http://www.scholastic.com/teachers/lesson-plans/free-lesson-plans

http://www.readwritethink.org/classroom-resources/lesson-plans/

http://obrazovnokreativnicentar.com/media.obrazovnokreativnicentar.com/public_html/2013/03/Nastavni-materijal-Priprema-za-cas.pdf